Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o kreditnim institucijama koji, po riječima ministra financija Slavka Linića, ima za cilj da banke u dobrim vremenima osiguraju sredstva koja bi im jamčila stabilnost za vrijeme krize, a teret sanacije u slučaju propasti prvenstveno se prebacuje na vlasnike i vjerovnike. Linić kaže da se Vlada umjesto korekcija sadašnjeg zakona odlučila predložiti posve novi u skladu sa smjernicama Europske unije koja je nestabilnost bankarskog sustava prepoznala kao glavni generator najnovije krize. Zbog toga EU, a sada i Hrvatska, po Linićevim riječima, uvodi strože mjere kontrole banaka, namećući veću odgovornost njihovim upravljačkim i nadzornim tijelima, a teret sanacije banaka s poreznih obveznika prebacuje na njihove vlasnike i vjerovnike.
Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o kreditnim institucijama koji, po riječima ministra financija Slavka Linića, ima za cilj da banke u dobrim vremenima osiguraju sredstva koja bi im jamčila stabilnost za vrijeme krize, a teret sanacije u slučaju propasti prvenstveno se prebacuje na vlasnike i vjerovnike.
Linić kaže da se Vlada umjesto korekcija sadašnjeg zakona odlučila predložiti posve novi u skladu sa smjernicama Europske unije koja je nestabilnost bankarskog sustava prepoznala kao glavni generator najnovije krize.
Zbog toga EU, a sada i Hrvatska, po Linićevim riječima, uvodi strože mjere kontrole banaka, namećući veću odgovornost njihovim upravljačkim i nadzornim tijelima, a teret sanacije banaka s poreznih obveznika prebacuje na njihove vlasnike i vjerovnike.
U skladu s tim su novosti koje donosi Vladin prijedlog, a najznačajnije među njima su uvođenje zaštitnih slojeva kapitala čija je svrha ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije.
Tako se uvode zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj, zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik i zaštitni sloj za globalno/ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju.
Ako ne uspije sanacija na teret vlasnika i vjerovnika, u sanaciju se prema prijedlogu Vlade uključuju zajednički rezervni fondovi, a ako ni to nije dovoljno, tek tada sanaciju na teret poreznih obveznika preuzima država.
Do sada su, kaže Linić, banke uplaćivale sredstva za osiguranje štednih uloga, a prema Vladinu prijedlogu morat će uplaćivati i u sanacijske fondove koji će se koristiti ako za sanaciju ne bude dovoljan novac vlasnika i vjerovnika.
Vlada predlaže i mogućnost privremene zabrane, u maksimalnom trajanju od 12 mjeseci, kvalificiranom imatelju ostvarivanja prava glasa na glavnoj skupštini kreditne institucije ako postoji vjerojatnost da će svoj utjecaj koristiti protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili da neće postupati sa pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Prijedlog sadrži i odredbe koje propisuju zaštitu zviždača na način da će Hrvatska narodna banka omogućiti pouzdan način dostavljanja obavijesti o povredi propisa, a službenik koji je prijavio povredu propisa ne smije zbog toga biti diskriminiran niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike.
Komentirajući novine koje donosi prijedlog zakona o kreditnim institucijama, premijer Zoran Milanović kazao je kako mu se sviđa predložen model sanacije. Smatra ga poštenim, jer, kako kaže, do sada se jednako štitilo hazardere koji su ulagali u banke koje neoprezno ulažu i štediše konzervativnijih banaka pri čemu su oni prvi bivali nagrađeni za moralni hazard.